| Kratica: PSIDO108
|
Opterećenje: 30(P)
+ 15(S)
+ 0(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec
Marina Merkaš
|
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: Sveučilište u Zagrebu
Hrvatski studij
Diplomski studij psihologije
8. semestar
PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA
PSIDO108
Nositeljica kolegija: prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec
Asistentica: Marina Merkaš, dip.psih.
Svrha kolegija
Svrha ovog kolegija je pružiti studentima uvid u mogućnosti primijene teorijskih
i empirijskih spoznaje o individualnom razvoju, učenju, motivaciji i poučavanju u školskom i obrazovnom kontekstu. Kroz kolegij
studenti će se upoznati s različitim teorijskim objašnjenjima procesa učenja i motivacije te faktorima koje utječu na njih.
Studente će se također upoznati sa poželjnim karakteristikama nastavnika te načinom na koji stvoriti pozitivnu okoline za
učenje i poučavanje. Posebna pažnja bit će posvećena upoznavanju studenta s područjem rada psihologa u školi. Pohađanje ovog
kolegija trebalo bi osim proširivanja znanje studenata o psihologiji obrazovanja također potaknuti i razvoj specifičnih vještina
(kao što su vještine kritičkog i kreativnog mišljenja te vještine poticanja motivacije) potrebnih za rad u području obrazovanja
djeca i odraslih.
Sadržaj kolegija
Uvod u psihologiju obrazovanja. Učenici: individualna obilježja
učenika, razlike među učenicima, učenici s posebnim potrebama. Učenje i motivacija: bihevioralni i kognitivni pogledi na učenje,
složeni kognitivni procesi, socijalne teorije učenja, motivacija u učenju. Nastava: stvaranje pozitivne okoline za učenje
i poučavanje. Nastavnici: poželjne kompetencije, vještine uspješnog nastavnika. Procjena i ocjenjivanje učenika. Upoznavanje
sa radom psihologa u školi: područje djelovanja psihologa u školi, psiholog kao nastavnik. Problemi u školi: nasilničko ponašanje,
viktimizacija, hiperaktivnost, strah od ispitivanja.
Oblici provođenja nastave: Dva sata predavanja i jedan
sat seminar u ljetnom semestru (tri sata; 4 ECTS).
Raspored predavanja po tjednima
1. Uvod u
psihologiju obrazovanja (Uloga psihologije obrazovanja u učenju i poučavanju; Metode istraživanja u psihologiji obrazovanja)
2. Individualne
karakteristike učenika (Kognitivne sposobnosti, Ličnost, Razvoj jezika, Samopoimanje i samopoštovanje, Kreativnost, Spolne
razlike)
3. Učenici s posebnim potrebama (Učenici s razvojnim smetnjama ? teškoćama u školi, Daroviti/Nadareni učenici)
4. Bihevioristički
pristupi učenju
5. Kognitivni pristupi učenju
6. Socijalne teorije učenja
7. Alternativni pristupi učenju:
Humanistički pristupi obrazovanju
8. Motivacija u učenju i nastavi (Teorije motivacije, Kako povećati motivaciju?, Samoregulirano
učenje)
9. Pozitivna okolina za učenje (Upravljanje razredom, Školska disciplina, Suradnja s roditeljima, Školska klima)
10. Poučavanje i učenje (Djelotvorno poučavanje, Metode poučavanja i modeli učenja, poučavanje čitanja i prirodnih znanosti)
11. Osobine
učitelja i nastavnika (Kompetencije, osobine, stavovi, vještine i očekivanja)
12. Evaluacija rada nastavnika
13. Procjena
i ocjenjivanje učenika (Procjenjivanje i mjerenje znanja - školsko postignuće, Procjena sposobnosti učenika)
14. Školski
psiholog (opis rada psihologa u školi, područja djelovanja)
15. Problemi u školi: što sada? (nasilničko ponašanje, viktimizacija,
hiperaktivnost, strah od ispitivanja)
Aktivnosti na seminarima
? Grupni seminar: upute za izradu
radionica, održavanje radionica na zadanu temu (Neke od tema su: komunikacija, asertivnost, suradničko učenje, motivacija,
strah od ispitivanja, mirno rješavanje sukoba i tolerancija)
? Individualni seminar:
? Posjet školskog psihologa
Studentske
obaveze
Redovito pohađanje nastave. Priprema za predavanja i seminare (radionice) te aktivno sudjelovanje na nastavi.
Izrada individualnih i grupnih seminarskih radova te demonstracija radionice. Polaganje dva kolokvija tijekom nastavnog semestra
ili polaganje pismenog, završnog ispita po završetku kolegija.
Ocjenjivanje
Provjera usvojenih
znanja odvija se kroz kontinuirano vrednovanje studentskog rada. Konačna ocjena iz kolegija sastoji se od pet sastavnica:
redovito prisustvovanje nastavi, ocjena iz dva kolokvija ili završnog ispita i ocjena iz seminarskih radova (individualnog
i grupnog seminara). Student može maksimalno postići 100 bodova na sljedeći način: 8 bodova za redovito prisustvovanje nastavi
(predavanja i seminari), 10 bodova za individualni seminarski rad, 10 bodova za grupni seminarski rad i 72 boda za kolokvije
ili završni ispit.
Ako student na jednom kolokviju postigne 0 bodova (odnosno nije pristupio kolokviju) ili nije
iz oba kolokvija zadovoljio prolaznost (prolaznost oba kolokvija je ispod 50%) ili je ukupno prikupio manje od 60 bodova mora
pristupiti pismenom ispitu. Na pismenom ispitu student može maksimalno postići 72 boda. Bodovi koje je student postigao na
pismenom ispitu zbrajaju s bodovima iz seminarskih radova te bodovima koje je student prikupio za redovito pohađanje nastave,
a taj zbroj bodova čine ukupan broj bodova.
Zbroj bodova koje je student prikupio pretvara se u konačnu ocjenu
iz kolegija.
Raspodjela ukupnog broja bodova prema konačnoj ocjeni:
između 60 i 69 bodova konačna ocjena je dovoljan
(2),
između 70 i 79 bodova konačna ocjena je dobar (3),
između 80 i 89 bodova konačna ocjena je vrlo dobar (4),
između 90 i 100 bodova konačna ocjena je izvrstan (5).
Konzultacije
Konzultacije
se održavaju prema dogovoru sa studentima.
prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec ? Andreja.Brajsa.Zganec@pilar.hr; tel.:
01 4886 819
Marina Merkaš, dip.psih. ? Marina.Merkas@pilar.hr; tel.: 01 4886 829
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Literatura
Obavezna literatura
Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović Štetić, V. i Miljković, D.(2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP - Vern.
Vlahović-Štetić, V. (Ur.) (2005.). Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi. Institut za društvena istraživanja
u Zagrebu.
Zarevski, P. (Ur.). (2000). Učitelji za učitelje - primjeri provedbe načela aktivne/efikasne škole. Zagreb: IEP. - UNICEF.
|
| Preporučena literatura: |
| 2. |
Preporučena dodatna literatura
Brdar, I. i Rijavec, M.(1999). Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu? Zagreb: IEP.
Cohen, L., Manion, L. i Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Reynolds, C. R. i Kamphaus, R. W. (Eds.). (2003). Handbook of psychological and educational assessment of children: intelligence,
aptitude, and achievement - 2nd ed. New York: The Guilford Press.
Olweus, D. (1998). Nasilništvo u školi. Zagreb: Educa.
Woolfolk, A. (2007). Educational Psychology. (10th Edition). Boston, MA: Allyn & Bacon.
|
|