| Pregled povijesti hrvatske književnosti |
| Kratica: KRODO275
|
Opterećenje: 30(P)
+ 15(S)
+ 15(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
dr. sc. Davor Piskač |
| Izvođači: |
dr. sc. Davor Piskač
(
Auditorne vježbe, Seminar
)
|
Opis predmeta: Pregled povijesti hrvatske književnosti sintetički je kolegij čija je zadaća objediniti hrvatsku književnost, odnosno osvijestiti
njezinu cjelovitost u povijesnom i strukturalnom pregledu. Cilj je kolegija razviti sposobnosti i kompetencije potrebne za
nastavnike, odnosno za nastavu hrvatske književnosti. Zbog toga se nastava kolegija temelji na povijesnom pregledu hrvatske
književnosti, stavljanju naglaska na pojedine prijelomne i najvažnije pisce hrvatske književnosti te na njihova zapaženija
književna ostvarenja. Nastava se izvodi u tri dijela: predavačkom dijelu, vježbama i seminarskom dijelu. Predavački se dio
temelji na cjelovitom obuhvaćanju povijesti hrvatske književnosti, specificiranju obilježja pojedinog razdoblja te stavljanju
naglaska na pojedine književnike i njihova književna djela. Vježbe se temelje na pročitanoj lektiri te na funkcionalnoj analizi
i interpretaciji pojedinih književnih djela. Vježbe su napravljene na način da ujedno omogućavaju uočavanje i razvijanje sposobnosti
metodičkog pristupa književnom djelu za potrebe budućih nastavnika književnosti. Seminarski se dio temelji na stručnom i znanstvenom
pristupu nekim aspektima s područja hrvatske književnosti.
Syllabus
HRATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Studij
hrvatske kulture/kroatologija Diplomski sveučilišni studij
Kolegij: Pregled povijesti hrvatske književnosti
Težina
kolegija: 4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Upisana prva godina dipl. studija
ECTS bodovi: 5
Status
kolegija: obavezni
Oblik izvođenja nastave: ( tjedno p/s/v 2/1/1)
Broj sati aktivne nastave: 60
Ciljevi
kolegija
Temeljni je cilj kolegija sustavno osvjetljavanje područja hrvatske književnosti radi uočavanja činjenica koje
su dovele do promjena i njezinog razvoja. Hrvatska se književnost promatra kao sustav koji ima vlastitu logiku razvoja, ali
je u istovremenom prožimanju i s jezičnim te s društvenim sustavima hrvatske kulture i politike.
Ciljevi u terminima
očekivanih rezultata:
Studenti će nakon odslušanog kolegija u ovom semestru biti osposobljeni za:
1. Pravilno definiranje
bitnih pojmova s područja hrvatske književnosti.
2. Uočavanje podudarnosti razvoja hrvatske književnosti s obzirom na
neke aspekte svjetske književnosti.
3. Usvajanje metajezika i ostalih činjenica potrebnih za razgovor i razmišljanje
o problematici hrvatske književnosti.
4. Pravilno određivanje i razmatranje dijakronijskog razvoja hrvatske književnosti.
5. Kritičko
razmatranje sinkronijskih dimenzija hrvatske književnosti.
6. Promatranje kulturoloških i političkih aspekata hrvatske
književnosti.
7. Provođenje manjih istraživanja te usporedba i interpretacija rezultata s obzirom na teorijski aspekt
hrvatske književnosti.
Sadržaj kolegija
1. Uvod u hrvatsku književnost:
pojam hrvatske književnosti.
2. Utvrđivanje struktura i metajezika potrebnoga za raščlambu građe s područja hrvatske
književnosti.
3. Pojam dijakronijskog razvoja hrvatske književnosti. Uočavanje povijesnog razvoja.
4. Pojam sinkonijskog
razvoja hrvatske književnosti. Prezentacija pojedinog književnog djela i njegova interpretacija s obzirom na postavljeni
cilj.
5. Kulturalna i politička funkcija hrvatske književnosti.
6. Provođenje manjih istraživanja te interpretacija
rezultata s obzirom na teorijski aspekt hrvatske književnosti.
Studentske obaveze
1. Pohađanje predavanja.
2. Izrada
jednog seminarskog rada koji tematizira jedan odabrani (zadani) problem.
3. Uočene posebnosti teme seminarskog
rada studenti trebaju prikazati referatom.
Ovisno o temi, studenti mogu referirati samostalno ili grupno.
Način
polaganja ispita Usmeno ispitivanje
Ispit je prenosiv na višu godinu studija: ne
Ocjenjivanje studenata
Pohađanje
nastave 20 % ocjene
Aktivnost u nastavi 20 % ocjene
Seminarski rad 20 % ocjene
Referat 10 % ocjene
Usmeno
ispitivanje 30 % ocjene
Literatura
Obavezna:
1. Miroslav Šicel (2004), Pregledi i povijesti
hrvatske književnosti u kontekstu suvremene znanosti o književnosti, "Forum" 1-3, Zagreb.
2. Slobodan P. Novak (2003),
Povijest hrvatske književnosti, Golden marketing, Zagreb.
Izborna (1 naslov):
1. Miroslav Šicel (2004),
Povijest hrvatske književnosti, Naklada Ljevak, Zagreb.
2. Dubravko Jelčić (2004), Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće
od Baščanske ploče do postmoderne, Naklada Pavičić, Zagreb.
3. Ivo Frangeš (1987), Povijest hrvatske književnosti, Nakladni
zavod Matice hrvatske, Zagreb.
4. Viktor Žmegač: Povijesna poetika romana. GZH, Zagreb, 1991.
5. Krešimir Nemec
(2003), Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. Školska knjiga, Zagreb.
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Miroslav Šicel (2004), Pregledi i povijesti hrvatske književnosti u kontekstu suvremene znanosti o književnosti, "Forum" 1-3,
Zagreb.
Slobodan P. Novak (2003), Povijest hrvatske književnosti, Golden marketing, Zagreb.
|
| 3. |
Temeljna literatura je Povijest hrvatske književnosti Slobodana P. Novaka. Pod obaveznom literaturom se podrazumijeva i sva
zadana lektira, kao i sva književna djela koja su predmetom predavanja, vježbi i izlaganja proizašlih iz seminarskih radova
studenata. Preporučena se literatura koristi za izradu seminarskoga rada.
Lektira:
1. Bašćanska ploča
2. Ljetopis popa Dukljanina (12. st.)
3. Vinodolski zakonik (1288)
4. Zapis popa Martinca (1493)
5. Šibenska molitva (14. st.)
6. Marko Marulić (1450-1524) Judita, Molitva suprotiva Turkom
7. Petar Zoranić (1508 - 1569) - Planine
8. Hanibal Lucić (1458-1553) Jur nijedna na svit vila, Robinja
9. Petar Hektorović (1487-1572) Ribanje i ribarsko prigovaranje
10. Marin Držić (15087-1567) Dundo Maroje
11. Ivan Gundulić (1589-1638) Dubravka, Suze sina razmetnoga
12. Tituš Brezovački Matijaš grabancijaš dijak
13. Matija Antun Relković (1732-1798) Satir iliti divji čovik
14. Dimitrije Demeter (1811-1872) Grobničko polje
15. Ivan Mažuranić (1812-1890) Smrt Smail-age Čengića
16. Matija Mažuranić Pogled u Bosnu
17. August Šenoa (1838-1881) Zlatarovo zlato, Prijan Lovro
18. Ante Kovačić (1854-1889) U registraturi
19. Josip Kozarac (1858-1906) Tena, Oprava
20. Vjenceslav Novak (1859-1909) Posljednji Stipančići
21. Janko Leskovar (1861-1949) Misao na vječnost
22. A. G. Matoš (1873-1914) Camao, Balkon, Oko Lobora
23. Milan Begović (1876-1948) Pustolov pred vratima
24. Dinko Šimunović (1873-1933) - Muljika
25. Ivan Kozarac (1885-1910) Đuka Begović
26. Janko Polić Kamov (1886-1910) Sloboda, Brada
27. Milutin Cihlar Nehajev (1880-1931) - Bijeg
28. Ivo Vojnović (1857-1929) - Suton
29. Marija Jurić Zagorka (1879-1957) Tajna krvavog mosta
30. Miroslav Krleža (1893-1981) ?Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda
31. Ivo Andrić (1892-1975) ? Prokleta avlija
32. Ranko Marinković (1913-2001) - Kiklop
33. Vladan Desnica (1905-1967) ? Proljeća Ivana Galeba
34. Zvonimir Majdak (1938) Kužiš, stari moj
35. Ivo Brešan (1936) Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja
36. Vesna Parun (1922) Crna maslina (izbor triju pjesama)
37. Goran Tribuson (1948) Zvijezda kabarea (izbor dviju priča)
38. Pavao Pavličić (1946) Večernji akt
39. Ivan Aralica (1930) Psi u trgovištu
40. Slavko Mihalić (1928-2007) Sabrane pjesme, 1998 (izbor triju pjesama)
41. Ante Stamać Crne rupe, mračni soneti (izbor triju pjesama)
42. Luko Paljetak (1943) ? Pjesni na dubrovačku (izbor triju pjesama)
43. Julijana Matanović Zašto sam vam lagala
44. Miro Gavran Judita, Kreontova Antigona
45. Miljenko Jergović Sarajevski Marlboro
46. Zoran Ferić Mišolovka Walta Disneya
|
| Preporučena literatura: |
| 2. |
Miroslav Šicel (2004), Povijest hrvatske književnosti, Naklada Ljevak, Zagreb.
Dubravko Jelčić (2004), Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne, Naklada Pavičić, Zagreb.
Ivo Frangeš (1987), Povijest hrvatske književnosti, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb.
|
|