| Teorijski sustavi u psihologiji |
| Kratica: PSIBO101
|
Opterećenje: 30(P)
+ 0(S)
+ 0(A)
+ 0(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
Doc. dr. sc. Josip Burušić |
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: TEORIJSKI SUSTAVI U PSIHOLOGIJI
Syllabus 2009./2010.
Nastavnik:
doc. dr. sc. Josip Burušić
Josip.Burusic@pilar.hr
Vrijeme
održavanja
SRIJEDA 9.35-11.05 dvorana Krapina
Opis kolegija
Cilj je kolegija upoznati studente s razvojem
psihologije, psiholoških spoznaja i mišljenja, kroz razvoj paradigmi i škola, uobličenih u teorijski sustav ili pravac u psihologiji.
Razmotrit će se i kritički analizirati glavne ?klasične škole? pravci i teorijski sustavi u psihologiji, s naglaskom na njihov
razvoj i međusobne razlike. Poseban naglasak u kolegiju stavlja se na sagledavanje utjecaja pojedinih teorijskih pravaca,
modela i paradigmi na suvremeno stanje duha u psihologiji, razvoj istraživanja i općenito razvoj suvremene psihologije. Osnovne
teme u kolegiju su: asocijacionizam; strukturalizam; funkcionalizam; biheviorizam; gestalt psihologija; psihoanaliza, klinička
psihologija, kognitivistička i humanistička psihologija.
Obavezna literatura:
- Hothersall, D. (2002). Povijest
psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
- razni izvori dostupni na internetu
Bodovanje aktivnosti:
- Sudjelovanje 10 bodova
- Samostalna aktivnost i rad 15 bodova
- Pisani kolokvij 45 bodova
- Grupni rad uključujući prezentaciju 30 bodova
-----------------
Ukupno: 100 bodova
Ocjenjivanje:
Uspjeh
studenta na kolegiju može se utvrditi na dva načina:
1.NAČIN: Tijekom odvijanja kolegija
Uspjeh se
utvrđuje bodovanjem pojedinih aktivnosti i zbrajanjem bodova koje student postigne te pretvaranjem bodova u ocjene na sljedeći
način:
Nedovoljan (1) 0 do 39 bodova
Dovoljan (2) 40 do 54 bodova
Dobar
(3) 55 do 69 bodova
Vrlo dobar (4) 70 do 84 bodova
Izvrstan (5) 85 i više
2. NAČIN: Na
ispitnim rokovima:
Ukoliko student tijekom odvijanja kolegija ne želi skupljati bodove potrebne za uspjeh na kolegiju,
dužan je izađi na završni ispit u službenim ispitnim rokovima. Na njima piše test znanja i po potrebi izlazi na usmeni ispit.
U slučaju tog odabira, student nije u obvezi ispunjavati predviđene aktivnosti za studente tijekom odvijanja kolegija, osim
sudjelovanja na predavanjima.
Sudjelovanje:
Uspjeh kolegija zavisi od toga koliko aktivno studenti u njemu
sudjeluju. Od vas se očekuje da sudjelujete u diskusijama, prezentacijama i da doprinesete učenju svojih kolega.
U
pripremi za aktivno sudjelovanje u nastavi pomoći će vam ako pri čitanju obavezne i dostupne literature razmislite o slijedećim
pitanjima:
- Koji su osnovni koncepti i kakav se odnos među njima pretpostavlja?
- Što je glavni doprinos razvoju
psihologije? Koje su ideje zanimljive?
- Koje su ideje danas prisutne?
- Na koji se način danas mogu interpretirati
određeni autori i ideje?
Samostalna aktivnost i rad:
Svaki student ima mogućnost dio bodova dobiti vlastitom
samostalnom aktivnošću i radom. Ona se očituje kroz odabir jedne od ponuđenih tema, pripremom i predajom individualnog pisanog
rada. Rad je potrebno u digitalnom obliku poslati predavaču do konca svibnja 2010. Zbog očuvanja okoliša, nije potrebno isti
rad, koji je digitalno poslan, tiskati i u papirnatoj formi predavati nastavniku.
Popis tema za samostalni seminarski
rad
1 Alfred Binet i razvoj ispitivanja sposobnosti
2 Bihejviorizam u suvremenoj psihologiji u 2. polovici 20.stoljeća
3 David
Wechsler i njegov rad na mjerenju sposobnosti
4 Eksperimenti učenja uvidom Wolfganga Köhlera
5 Hugo Münsterberg
i foreznzička psihologija
6 Ivo Pilar i njegov doprinos razvoju hrvatske psihologije
7 Lewinova primijenjena istraživanja
8 Marko
Marulić: pojam "psihologija"
9 Münsterbergova klinička psihologija
10 Noam Chomsky i naturalistički pristup jeziku
11 Piaget
i objašnjenje razvoja sposobnosti djece
12 Sigumund Freud i interpretacija snova
13 Tehnike otkrivanja nesvjesnog
u psihoanalizi
14 Watsonov istraživački rad s djecom
15 Watsonov rad u marketingu i reklamama
16 Watsonovo
učenje i rad na odgoju djece
Student odabire jednu od ponuđenih tema s ovog popisa, prikuplja samostalno literaturi
za pisanje seminarskog rada, izrađuje seminarski rad i šalje ga nastavniku. Nije potrebno ranije odobrenje nastavnika za odabir
neke od ponuđenih tema. Budući će više studenata pisati seminarski rad na istu temu, posebna će se pozornost obratiti na izvornost
rada i njegovu originalnost. Svaki pokušaj prepisivanja tuđih radova, prepisivanja cijelih dijelova drugih tekstova dostupnih
na internetu ili drugim izvorima i slično, bit će sankcioniran isključenjem iz kolegija i prijavom nadležnim tijelima Hrvatskih
studija.
Pisani kolokvij:
Testovi se sastoje od pitanja s višestrukim izborom, dopunjavanjem i kratim slobodnim/esej
odgovorima.
Grupni rad i/ili prezentacija:
Grupni pisani rad:
Svaki student ima mogućnost sudjelovati
u grupnom radu na odabranu temu. Studenti će se podijeliti u grupe od 3 do 4 člana. Svaka grupa odabrat će jednu od tema
kolegija koju će članovi grupe obraditi i predstaviti u grupnom seminaru. Po potrebi će svoj rad predstaviti i usmeno ostalim
kolegama. Zadatak grupe je da razmotri osnovne ideje, pojmove, autore i njihov rad i doprinos razvoju psihologije. Vaš rad
treba biti osmišljen tako da doprinese učenju i znanju vaših kolega o temi koju obrađujete (središnji koncepti i ideje, autori,
način utjecaja na razvoj psihologije i sl.). U pripremi rada uputno je koristiti se i preporučenom literaturom kao i drugom
literaturom koju smatrate relevantnom za tu temu. Svaka grupa o svojoj temi dužna je napisati pisani rad (10-15 strana) koji
predaje predavaču do konca travnja 2010., isključivo slanjem e-mailom.
Opseg grupnog rada: Minimalno 10 A4 tipkanih
stranica a maksimalno 15 A4 tipkane stranice - (bez naslovnice). U pisanju seminarskog rada treba pokušati pojedinu temu što
cjelovitije prikazati i objasniti pozivanjem na više izvora. U seminaru treba obavezno priložiti popis korištene literature.
Seminar se mora baviti prvenstveno temom iz naslova a ne općenitim informacijama.
Tehničke karakteristike seminarskog
rada:
Seminarski rad mora biti otipkan jednostrano na papiru A4, s marginama kako slijedi: lijeva - 3, 5 cm; gore, desno
i dolje - 3 cm. Sve stranice, osim naslovnice, moraju biti uredno numerirane. Potrebno je koristiti u cijelom seminaru isti
font, veličine ne veće od 12 pt. Prored mora biti 1,5 (jednoipolstruki).
Grupna usmena prezentacija:
Ukoliko
grupa treba drugima izložiti svoj rad u formi prezentacije, dužina prezentacije treba biti oko 30 minuta. Vaša prezentacija
treba biti osmišljena tako da doprinese učenju i znanju vaših kolega o temi koju obrađujete. U pripremi prezentacije uputno
je koristiti se i preporučenom literaturom kao i drugom literaturom koju smatrate relevantnom za tu temu. Po završetku prezentacije,
treba pripremiti osnova pitanja za skupnu raspravu te se očekuje od članova tima da potaknu tu raspravu.
Teme po
tjednima Teorijskih sustava u psihologiji:
1.Tjedan: Uvod u kolegij, upoznavanje sa syllabusom
2. Tjedan:
Pregled teorijskih sustava u psihologiji
3. Tjedan: Asocijacionizam
4. Tjedan: Strukturalizam (4. i 5. poglavlje,
Internet)
5. Tjedan: Gestalt psihologija (7. poglavlje i internet)
6 Tjedan: Funkcionalizam (9. i. 10. poglavlje)
7
Tjedan: Biheviorizam (12. poglavlje)
8 Tjedan: Neobiheviorizam (13. poglavlje)
9 Tjedan: Psihoanaliza (8.poglavlje
i Internet)
10. Tjedan: Klinička psihologija (8.poglavlje i Internet)
11. Tjedan: Humanistička psihologija (Internet)
12.
Tjedan: Kognitivna psihologija (Internet)
13. Pisani kolokvij
14. Završno predavanje
Komuniciranje:
Studenti
se potiču da sva pitanja, nejasnoće, zahtjeve itd. upute nastavniku na samim predavanjima odnosno neposredno prije i nakon
predavanja.
Studenti također, u svakom trenutku mogu, s nastavnikom komunicirati e-mailom. U pisanju mailova nužno je
navesti ime i prezime studenta, budući u pravilu e-mail adrese ne sadrže podatke iz kojih se može vidjeti o komu je riječ.
Sve materijale i pisane uratke šaljete predavaču isljučivo u digitalnoj verziji na e-mail.
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Hothersall, D. (2002). Povijest psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
razni izvori dostupni na internetu
|
| Preporučena literatura: - - - |
|