| Kratica: PSIBO205
|
Opterećenje: 30(P)
+ 0(S)
+ 0(A)
+ 15(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
dr. sc. Goran Milas |
| Izvođači: |
Sanja Budimir
(
Vježbe u praktikumu
)
|
Opis predmeta: Sveučilište u Zagrebu
Hrvatski studiji
Eksperimentalne metode
PSIBO205
Nositelj
kolegija:
Prof. dr. sc. Goran Milas
Goran.Milas@pilar.hr
Asistentica:
Sanja Budimir
sanja.budimir@gmail.com
Preddiplomski
studij
4. semestar
Kolegij se sastoji od predavanja i vježbi (2+1) i nosi 4 ECTS boda.
NASTAVA
Održavanje
Predavanja
se održavaju srijedom, a vježbe petkom.
Ciljevi kolegija
Osnovni ciljevi kolegija su upoznavanje studenata
s osnovama eksperimentalne metodologije i različitim modalitetima njezina korištenja. Kroz nastavu će studenti upoznati osnove
eksperimentalne metodologije, razloge njezina korištenja i bazične nacrte u kojima se ona primjenjuje. Studenti će se također
okvirno upoznati s načinom koncipiranja ekperimentalnog istraživanja i pisanja izvještaja ili znanstvenog rada temeljenog
na njemu.
Teme predavanja
1. Uvodno predavanje
2. Varijable u eksperimentu
3. Kontrola i valjanost;
Valjanost statističkog zaključka
4. Prijetnje valjanosti statističkog zaključka
5. Unutarnja valjanost
6. Konstruktna
i vanjska valjanost
7. Grupni nacrt I: Kontrolne grupe i raspoređivanje ispitanika
8. Grupni nacrt II: Tipovi grupnih
nacrta
9. Nacrt unutar ispitanika
10. Složeni nacrt
11. Izbor nacrta; Nacrt kao način kontroliranja varijance
12. Artefakt
u eksperimentu
13. Statistička obrada eksperimenta I: jednostavna ANOVA
14. Statistička obrada eksperimenta II:
složene ANOVA-e
Obavezna literatura:
Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i
drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (str. 105-215; 617-650)
Preporučena dodatna literatura:
o Campbell,
D. T. (1988). Methodology and epistemology for social science: Selected papers. Chicago: University of Chicago Press.
o Campbell,
D. T. i Stanley, J. C. (1966). Experimental and quasi-experimental designs for research. Chicago: Rand McNally.
o Christensen,
L. (1997). Experimental methodology (7th ed.). Boston: Alyn and Bacon.
o Cohen, J. (1988). Statistical power analysis
for the behavioral sciences (2nd ed.). Hillsdale: Erlbaum.
o Myers, A. i Hansen, C. H. (1997). Experimental psychology
(4th ed.). Pacific Grove: Brooks/Cole.
o Rosenthal, R. (1966). Experimenter effects in behavioral research. New York:
Appleton-Century-Crofts.
o Rosenthal, R. i Rosnow, R. L. (ur.) (1969). Artifact in behavioral research. New York: Academic
Press.
Vježbe
Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u provođenju svake vježbe što se dokazuje
samostalno i uspješno riješenim zadacima na njoj i osigurava bod za sudjelovanje na vježbama.
Na kraju semestra svaki
student treba odabrati jedan znanstveni rad iz područja psihologije, u kojem je korištena metoda eksperimenta.
Osim
kritičke metodološke analize odabranog znanstvenog rada, seminarski rad treba uključivati i prijedlog nacrta istraživanja
koji može biti prijedlog novog istraživanja tematski vezanog za analizirani rad ili prijedlog poboljšanja ili izmjene nacrta
analiziranog znanstvenog rada. Prijedlog nacrta istraživanja potrebno je usmeno prezentirati na kraju semestra.
Bodovi
na vježbama raspoređeni su na sljedeći način:
Maksimalni bodovi
(prag za prolaz)
Uspješno rješeni zadaci
pojedine vježbe 14 (8)
Seminarski rad (kritički osvrt, prijedlog nacrta) 18 (8)
Seminarski rad (prezentacija) 2
(1)
UKUPNO 34 (17)
Kolokviji
Tijekom semestra studenti pišu dva kolokvija. Kolokviji nisu obvezni,
ali omogućuju studentima da dobiju ocjenu bez polaganja usmenog ispita.
Kolokviji se sastoje od 25 pitanja (višestruki
izbor i otvoreni odgovori upisivanjem riječi ili sintagme) od kojih svako nosi 1,32 boda, tako da je maksimalni broj bodova
33, a minimalan broj točnih odgovora potrebnih za prolaz je 12 (15 bodova).
Sustav ocjenjivanja
Na
temelju kolokvija i vježbi: Ako je student zadovoljavajuće riješio oba kolokvija i dobio prolaznu ocjenu na vježbama, ne treba
izlaziti na usmeni ispit. U tom slučaju ocjena se računa na sljedeći način.
Maksimalni bodovi
(prag za prolaz)
Kolokvij
I 33 (15)
Kolokvij II 33 (15)
Vježbe 34 (17)
UKUPNO 100 (51)
Zbroj bodova dobivenih
iz oba kolokvija i vježbi:
51-63 OCJENA 2
64-76 OCJENA 3
77-89 OCJENA 4
90-100 OCJENA 5
Na
temelju usmenog ispita: Preduvjet za usmeni ispit us uspješno položene vježbe (minimalno 17 bodova). Ako student nije zadovoljan
ocjenom izračunatom na temelju vježbi i kolokvija, nije položio kolokvije ili nije izašao na jedan ili oba kolokvija, pristupa
usmenom ispitu. U tom slučaju se ocjena temelji isključivo na znanju pokazanom na usmenom ispitu (zanemaruje se rezultat na
kolokviju i na vježbama).
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (str. 105-215;
617-650)
|
| Preporučena literatura: |
| 2. |
Campbell, D. T. (1988). Methodology and epistemology for social science: Selected papers. Chicago: University of Chicago Press.
Campbell, D. T. i Stanley, J. C. (1966). Experimental and quasi-experimental designs for research. Chicago: Rand McNally.
Christensen, L. (1997). Experimental methodology (7th ed.). Boston: Alyn and Bacon.
Cohen, J. (1988). Statistical power analysis for the behavioral sciences (2nd ed.). Hillsdale: Erlbaum.
Myers, A. i Hansen, C. H. (1997). Experimental psychology (4th ed.). Pacific Grove: Brooks/Cole.
Rosenthal, R. (1966). Experimenter effects in behavioral research. New York: Appleton-Century-Crofts.
Rosenthal, R. i Rosnow, R. L. (ur.) (1969). Artifact in behavioral research. New York: Academic Press.
|
|