| Kratica: PSIBO204
|
Opterećenje: 30(P)
+ 0(S)
+ 0(A)
+ 30(PK)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(E)
+ 0(SJ)
+ 0(TJ)
+ 0(T)
|
| Nositelji: |
dr. sc. Iva Šverko
Romana Grđan
|
| Izvođači: |
|
Opis predmeta: MJERENJE U PSIHOLOGIJI
PSIBO204
Predavanja - doc.dr.sc. Iva Šverko, iva.sverko@pilar.hr
Vježbe - Romana
Grđan, romana.grdan@gmail.com
Preddiplomski studij psihologije, obavezni kolegij, 3. semestar, predavanja i vježbe
(2+2), 5 ECTS boda
Ciljevi kolegija
Osnovni cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovama psihologijskog
mjerenja. Kolegij pokriva dva šira područja ? definiciju psihologijskog mjerenja i osnovnih koncepata, te kratke preglede
pojedinih psihologijskih konstrukata i načina na koje ih mjerimo.
Teme predavanja po nastavnim tjednima
1. Uvodno
predavanje
2. Povijest psihologijskog mjerenja
3. Psihologijski test
4. Zadaci u testu
5. Rezultat u
testu
6. Pet metrijskih karakteristika - osjetljivost, pouzdanost, objektivnost
7. Pet metrijskih karakteristika
- valjanost, baždarenost
8. Kolokvij
9. Mjerenje ličnosti
10. Mjerenje interesa
11. Mjerenje vrijednosti
12. Mjerenje
inteligencije
13. Mjerenje kreativnosti
14. Kolokvij
Literatura
Anastasi, A. (2003). Psychological
testing (7. izdanje). New York: MacMillian.
Cohen, R.J. & Swerdlik, M.E. (2001). Psychological Testing and Assessment.
Boston: McGraw Hill.
Jackson, C. (2000). Psihologijsko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Krković, A. (1978).
Elementi psihometrije I. Zagreb: Filozofski fakultet.
Literatura - preporučena
Krković A, Momirović, K. i
Petz, B. (1966). Odabrana poglavlja iz psihometrije i neparametrijske statistike. Zagreb: Društvo psihologa hrvatske i Republički
zavod za zapošljavanje SRH.
Petz, B. (1981). Izabrana poglavlja iz osnova psihometrije. Zagreb: Društvo psihologa hrvatske.
Vježbe
Vježbe
prate predavanja, s ciljem da zorno prikažu ono o čemu se na predavanjima govorilo. Dolasci na vježbe se boduju, a ponekad
se nagrađuje i iznimno sudjelovanje studenata. Na vježbama se zadaju i domaće zadaće, čija se izrada također boduje. Ukupan
broj bodova koje student može prikupiti na sudjelovanjem na vježbama i izradom domaćih zadaća iznosi 10 bodova.
Kolokvij
Pišu
se dva kolokvija, a svaki donosi 20 bodova. Ukoliko student kolokvira oba kolokvija, ne mora izaći na ispit. Za prolaz kolokvija
potrebno je ostvariti barem 10 bodova.
Sustav ocjenjivanja
Ocjena se formira na temelju dolazaka na nastavu
i zadaća, te na temelju provjera znanja koje se odvijaju putem kolokvija i/ili ispita.
- Dolasci na nastavu: od ukupno
11 regularnih predavanja, boduju se dolasci na najmanje 4 predavanja i to na slijedeći način: 4 i 5 dolazaka - 1 bod, 6 i
7 dolazaka - 2 boda, 8 i 9 dolazaka - 3 boda, 10 i 11 dolazaka - 4 boda.
- Domaće zadaće nose po 2 boda. Tijekom godine
pišu se tri zadaće, što znači da je maksimalni broj bodova koje student može ostvariti ukupno 6 bodova. Rokove za zadaće treba
poštivati, jer se u protivnom umanjuje broj bodova.
- Kolokviji donose po 20 bodova, a kako ih je dva, maksimalni broj
bodova koji student može ostvariti na temelju kolokvija iznosi 40 bodova. Ukoliko student položi oba kolokvija sa 10 i više
bodova, nije dužan izaći na ispit. Ukoliko student ne položi jedan od kolokvija, treba polagati ispit. U iznimnim okolnostima,
ako to nastavni raspored bude omogućavao, omogućit će se ispravak kolokvija na posljednjem predavanju. U tom slučaju, ukoliko
nekome ostane više kolokvija za ispravljanje, sve će ih pisati isti dan.
- Pismeni ispit uključuje čitavo gradivo i student
koji izlazi na njega dužan je polagati sve, a ne samo cjeline koje nije kolokvirao. Ispit donosi 40 bodova. Ispit je pismeni,
no u iznimnim okolnostima postoji mogućnost da se održi i usmeni ispit.
Pravo na ocjenu iz kolegija ostvario
je svatko tko skupio barem 2 boda iz dolazaka na nastavu, barem 4 boda iz domaćih zadaća, te barem 10 bodova iz svakog od
dva kolokvija, odnosno barem 20 bodova iz pismenog ispita. Iz kolegija studenti mogu skupiti najviše 50 bodova, a ocjena se
formira na sljedeći način: 45-50 bodova - ocjena 5, 38-44 bodova - ocjena 4, 31-37 bodova - ocjena 3, 26-30 bodova - ocjena
2.
|
| Jezici na kojima se održava nastava: - - -
|
| Obavezna literatura: |
| 1. |
Anastasi, A. (2003). Psychological testing (7. izdanje). New York: MacMillian.
Cohen, R.J. & Swerdlik, M.E. (2001). Psychological Testing and Assessment. Boston: McGraw Hill.
Jackson, C. (2000). Psihologijsko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Krković, A. (1978). Elementi psihometrije I. Zagreb: Filozofski fakultet.
|
| Preporučena literatura: |
| 2. |
Krković A, Momirović, K. i Petz, B. (1966). Odabrana poglavlja iz psihometrije i neparametrijske statistike. Zagreb: Društvo
psihologa hrvatske i Republički zavod za zapošljavanje SRH.
Petz, B. (1981). Izabrana poglavlja iz osnova psihometrije. Zagreb: Društvo psihologa hrvatske.
|
|