Razvoj Hrvatskih studija
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu pokrenuti su 1992. kao dvosemestralni Sveučilišni komparativni studij hrvatske filozofije i društva. Inicijativa je krenula od potrebe za uvođenjem određenih društvenih i filozofskih predmeta na Sveučilište koji do tada ili nisu uopće postojali ili su bili ideološki opterećeni. Već tada su izneseni kao preporuka a kasnije prihvaćeni prijedlozi da se sadržaj dvosemestralnoga Studija hrvatske filozofije i društva proširi određenim disciplinama i prema uzoru na slične studije zaokruži i pretvori u – Hrvatske studije. Na temelju stručne rasprave i danih sugestija u sveučilišnim tijelima razrađen je cjelovit program četverogodišnjeg sveučilišnog studija koji bi se studirao u kombinaciji s različitim znanstvenim disciplinama. Pokrenut je na propisan način postupak za prerastanje jednogodišnjeg Sveučilišnog komparativnog studija hrvatske filozofije i društva u redovit četverogodišnji studij. U predloženi sustav Hrvatskih studija uključeni su radi koncepcijske srodnosti i radi programskog obogaćivanja studijski smjerovi filozofije i religijske kulture Filozofskog fakulteta Družbe Isusove. Procedura kojom su se Hrvatski studiji ustrojili kao redovit studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu okončana je prihvaćanjem nastavnog plana i programa ovog visokog učilišta na sjednici Znanstveno-nastavnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu 28. rujna 1993.
Ideja o Hrvatskim studijima pojavila se ubrzo nakon demokratskih promjena i to iz nekoliko razloga. Prije svega, bitne dimenzije demokracije, slobode i tržišta trebalo je institucionalizirati i na području znanosti i sveučilišta, te stvoriti više duhovnih žarišta, pogotovo kad se zna da je u društvenim i humanističkim znanostima od 1918. mnogo toga bilo zabranjeno i prešućivano. To je bio razlog što se skupina intelektualaca iz zemlje i iz inozemstva aktivno uključila u oživotvorenje projekta Hrvatskih studija.
Upravno vijeće Sveučilišta u Zagrebu na temelju Zakona o visokim učilištima i Statuta Sveučilišta prihvatilo je 24. studenoga 1995. Pravilnik o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu prema kojem se oni ustrojavaju kao sveučilišni centar sa statusom podružnice. Tek nakon usvajanja Pravilnika Hrvatski studiji su mogli biti registrirani kod Trgovačkog suda u Zagrebu (što je uslijedlilo 16. siječnja 1996.), a to je otvorilo mogućnost njihova konačnog konstituiranja na način kako su zamišljeni. Dana 27. veljače 1996. Senat Sveučilišta je odlučio da se nakon završenog studija na smjeru Croaticum stječe stručni naziv kroatolog i/ili profesor hrvatske kulture; na smjeru Filozofija diplomirani filozof i/ili profesor filozofije; na smjeru Društvo diplomirani sociolog i/ili profesor sociologije; a nakon završenog studija na smjeru Religijska kultura diplomirani religiolog i/ili profesor religijske kulture.
Privremeno stručno vijeće Hrvatskih studija konstituirano 9. svibnja 1996. prihvatilo je novi nastavni program za studij hrvatske kulture, studij povijesti, studij sociologije, studij novinarstva, studij filozofije, te za studij filozofije i studij religijske kulture na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove. Time je, utemeljen na dosadašnjem programu, program Hrvatskih studija dorađen i proširen i usklađen s odredbama Zakona o visokim učilištima, te ga je privremeno Stručno vijeće uputilo Sveučilištu i Nacionalnom vijeću za visoku naobrazbu, na daljnju proceduru. Procedura je okončana prihvaćanjem nastavnih programa na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu 17. rujna 1996. Odlukom Ministarstva znanosti od 26. rujna 1996. odobrene su naknadno kvote za upis diplomiranih novinara i profesora povijesti, a od 1. listopada 1996. i druge studijske grupe počele su s radom prema novom nastavnom programu.
Tijekom 1997. prihvaćen je i program studija psihologije a u 1998./99. akademskoj godini odobrene su i upisne kvote za upis prve generacije studenata psihologije.
Natječajem za izbor nastavnika izabrano je i 1. srpnja 1997. konstituirano Stručno vijeće Hrvatskih studija koje je odlukom Ministra znanosti i tehnologije i ovlašteno provoditi izbore u znanstveno-nastavna zvanja u područjima u kojima ispunjava uvjete.
Prema odredbama Statuta Sveučilišta u Zagrebu koji je donio Senat Sveučilišta u Zagrebu 25. veljače 2005. Hrvatski studiji su znanstveno-nastavna sastavnica u statusu sveučilišnog centra koja ustrojava i izvodi znanstvene, umjetničke, nastavne, odnosno stručne djelatnosti, ili usklađuje te djelatnosti unutar Sveučilišta. Prema tim odredbama donesen je i Pravilnik o radu i djelovanju Hrvatskih studija.
|
Uprava
