Centar za učenje hrvatskoga jezika

Među djelatnosti Fakulteta hrvatskih studija pripada znanstveno-istraživačka i stručna djelatnost s posebnim fokusom na hrvatsku jezik.

Centar za učenje hrvatskoga jezika osnovan je odlukom Fakultetskoga vijeća 4. prosinca 2020. o donošenju Statuta Fakulteta hrvatskih studija. Njime je određen kao ustrojna jedinica Fakulteta koja se bavi nastavnim i stručnim radom te razvijanjem stručnih i inih studijskih programa u povezanosti s praksom, izvodi program osposobljavanja i usavršavanja u hrvatskom jeziku kao dio sustava cjeloživotne naobrazbe i priprema studijski program preddiplomskoga stručnoga studija hrvatskoga jezika.

U Centru se poučava hrvatski standardni jezik kao sredstvo javnoga sporazumijevanja, kao bitna sastavnica kulturnoga identiteta i nacionalno sredstvo izražavanja kulture. Svojim djelovanjem Centar promiče interkulturalnost i višejezičnost u Europi kao njezina identitetska obilježja.

Osim klasičnoga načina učenja hrvatskoga jezika u fakultetskim predavaonicama, polaznici Centra uče i usvajaju hrvatski jezik sudjelovanjem u različitim zajedničkim aktivnostima sa zaposlenicima Centra.

Voditeljica Centra: doc. dr. sc. Antonia Ordulj


Objavljeno: 15. 3. 2022. u 18:12
Administrator

Preporučuje se da se ukrajinska imena (imena i prezimena osoba, zemljopisna imena i ostala vlastita imena te pojedini karakteristični nazivi) u hrvatskom jeziku pišu preslovljavanjem iz ukrajinskoga, a ne iz ruskoga ili engleskoga, to jest: Ala, Anatolij, Andrij Ševčenko, Bagatjko, Basilj, Bažan, Bila Cerkva, Bogdan Hmeljnicki, Bug, Buzko, Cvitkove, Čerkasi, Černihiv, Černivci, Černjogiv, Čigirin, Čobotarjov, Čornobilj, Denis Šmihalj, Desna, Hoverla, Didenko, Dinec, grivnja, Djanokov, Dmitro Kuleba, Dnjipro, Dnjipropetrovsk, Dnjister, Doneck, Dorošenko, Dovženko, Dzeverin, Džankoj, Ema, Fedir, Fedjkovič, Galja, Gonta, Gorinj, Gric, Gudz, Harkiv, Herson, hetman, Hmeljnicki, Horol, Ingul, Ingulec, Ivan, Ivano-Frankivsk, Ivasjuk, Jaroriv, Jevgen, Jivga, Josip, Jozafat Kuncevič, Jurij, Kamjanka, Karfagen, Kijiv, Kličko, Kotljarevski, Kozjatin, Kremenčuk, Krim, Krivij Rih, Kropivnickij, Kunje, Leonjid, Lohvicja, Lubni, Luck, Lugansk, Mariupolj, Marusja, Medvedenko, Melitopolj, Mikolajiv, Nadija, Odesa, Oksana, Oleg, Oleksandr, Oleksij Reznikov, Oles, Poltava, Pripjat, Prut, Psel, Riljski, Rivne, Rjepin, Ros, Samara, Seret, Sergij Bubka, Sevastopolj, Sime, Skoruljski, Sluč, Smila, Stir, Strij, Stus, Sula, Sumi, Svjatoslav Ševčuk, Ščerbanji, Taras Ševčenko, Tereščenko, Ternopilj, Teteriv, Tetijiv, Tkačenko, Udaj, Umanj, Už, Užgorod, Viktor, Vinicja, Vitalij, Volodimir Zelenski, Vorskla, Vovča, Zakarpatja, Zaporižja, Zbruč, Zina, Zinjkiv, Zjuba, Žitomir, Žmerinka.

To se ističe u Smjernicama za pisanje ukrajinskih imena koje je Fakultetsko vijeće Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu jednoglasno donijelo na 38. sjednici održanoj 14. ožujka 2022. na prijedlog pročelnice Odsjeka za kroatologiju.

Iznimka o takva pisanja je grad L’viv za koji je u hrvatskom jeziku uvriježena hrvatska istovrijednica stranoga imena Lavov jer je taj grad, kao središte pokrajine Galicije, bio u Habsburškoj Monarhiji od 1772. do raspada Monarhije. U hrvatskom su jeziku uobičajena posebna imena (egzonimi) za gradove s kojima se intenzivnije komuniciralo unutar Monarhije (npr. Beč, Budimpešta, Krakov, Mohač, Pečuh, Prag, Siget, Stolni Biograd, Šeljin, Trst, Velika Kaniža, Vesprim, Višegrad, itd.) i izvan nje (Drač, Firenca, Napulj, Nica, Pariz, Rim, Solun, Varšava), pa odatle i egzonim Lavov u hrvatskom jeziku. Kulturne veze između Lavova i Hrvatske bile su jake i između dvaju svjetskih ratova kada je taj grad bio u sastavu Poljske i središte Lavovskoga vojvodstva.

Prezimena na -ski tipa Zelenski u hrvatskom se jeziku obvezatno sklanjaju kao određeni pridjevi, npr. nominativ Zelenski, genitiv Zelenskoga (poput Zrinski, genitiv Zrinskoga; Lisinski, Lisinskoga; Slunjski, Slunjskoga).

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS