O nama

Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.


Objavljeno: 26. 10. 2020. u 20:38
Uređeno: 26. 10. 2020. u 20:42
Monika Komušanac
„GASTARBAJTERSKA ISELJENIČKA POEMA –...

 

 

Održavanje prve konferencije o gastarbajterima početak je primjerenoga vrednovanja ove problematike na institucionalnoj (sveučilišnoj), znanstvenoj i javnoj razini te planiranoga bijenalnoga održavanja ciklusa konferencija u budućnosti. S obzirom da je niz znanstvenika i stručnjaka iz Republike Hrvatske, hrvatske dijaspore i hrvatskoga susjedstva prepoznao objektivnu nužnost razmatranja iseljeničkih i migracijskih pitanja, zadovoljstvo organizatora odazivom i iskazanim interesom nije izostalo.

Profesionalna, znanstvena i stručna širina sudionika te njihova praktična i osobna iskustva doprinijeli su ostvarenju temeljnih načela svake kvalitetne znanstvene rasprave. Uvažavajući sve razine doprinosa tomu, možemo izdvojiti nekoliko zajedničkih primarnih zaključaka konferencije na kojima ćemo izgrađivati i razvijati našu „gastarbajtersku znanstvenu priču“ u budućnosti.

1. INTENZIVNOST ZNANSTVENOGA PRISTUPA

Okupljanjem izlagača s predloženih 68 tema organiziranih u pet panel-rasprava i tri online rasprave, možemo reći da smo obuhvatili gotovo sve aspekte razmatranja gastarbajterske problematike – demografski, društveno-politički, povijesni, kulturni, sociološki, politološki, medijski i dr. Isključili smo stoga poimanje gastarbajterstva kao primarno uvjetovanoga demografskoga fenomena. Osobito smo zadovoljni činjenicom kako smo se priklonili intenzivnom znanstvenom pristupu i svakoj razini pružili odgovarajući interes. Potvrdili smo time relevantnost gastarbajterskih pitanja za hrvatsko društvo i postigli cjelokupnost u razmatranjima svih uvjetovanja i posljedičnosti gastarbajterskoga razdoblja kako u prošlosti, tako i u sadašnjosti i budućnosti.

2. ZNANSTVENI DISKURS

Prošlo je razdoblje poimanja gastarbajterstva kao prešućivane, zaboravljane, zabranjene, mračne teme hrvatske prošlosti te smo se svi složili kako su gastarbajteri naša vrijednost, naše bogatstvo, dio našega identiteta i istaknuli kako fenomen nema samo povijesnu i znanstvenu vrijednost, već i onu iskustvenu, subjektivnu i osobnu. Raspravljajući o tim pitanjima, ne samo u znanstvenim krugovima, nego i na javnoj sceni, pokazali smo uvažavanje te problematike i njezino primjereno značenje. Osobito je to važno kako bismo razumjeli i suočili se sa suvremenim iseljavanjem mladih iz RH, jer povijest se ponavlja, a mi nikako ne smijemo pokazati pasivnost, već naprotiv, kontinuirano ukazivati na važnost i ugradnju znanstvenoga pristupa u oblikovanju državne politike za rješavanje demografske problematike Hrvatske. Opća demografska pitanja i problematika klasičnoga i suvremenoga hrvatskoga iseljeništva strateške su odrednice ukupnoga razvoja Hrvatske te kao takva nadilaze i politička nadmetanja i pojedine ideološke stavove.

3. MULTIDISCIPLINARNOST I PLURIPERSPEKTIVNOST

Stanovništvo je najvažniji potencijal i resurs u prostoru i kao takvo je predmet interesa brojnih znanstvenih disciplina. Konferencija je brojem i različitom znanstvenom i drugom provenijencijom sudionika ilustrirala što konstantno mora biti u fokusu znanosti i opće javnosti. Sudionici niza struka s različitih znanstvenih, stručnih i državnih institucija te ispričane gastarbajterske priče, sudbine i iskustva života u stranoj državi,  potvrdili su predmetnu širinu teme i dali zajednički obol stvaranju znanstvene podloge i prijedloga za rješavanje temeljnih problema hrvatskoga društva u cjelini. Nije to posljedica uskoga znanstvenoga okvira, nego naprotiv, nešto što nas treba činiti iznimno ponosnima jer ova predmetna problematika nadvladava sve formalne znanstvene podjele i povezuje različite pristupe u jedan cjeloviti zajednički interes.

4. MEDIJSKA ULOGA

Pitanja vezana uz demografiju i hrvatsko iseljeništvo bila su u fokusu znanosti i osobito smo zadovoljni medijskim interesom za praćenjem našega raznovrsnoga programa te prenošenjem dijela naše znanstvene rasprave. Sredstva javnoga priopćavanja važna su sastavnica i spona prema široj društvenoj zajednici koja pomažu oblikovanju javnih stavova, osobito o onim prešućivanim i „zabranjenim“ temama te je njihova uloga u upoznavanju društva s gastarbajterskom problematikom neosporna.

 

Ostvarili smo glavni cilj konferencije, a to je zajedničko znanstveno progovaranje i rasvjetljivanje svih uzročnosti i posljedičnosti gastarbajterskoga razdoblja. Novim znanstvenim spoznajama i raspravama obogatili smo važan dio hrvatske povijesti, a svojim interesom pokazali uvažavanje hrvatskoga iseljeništva.

Hvala vam svima na tom u ime Organizacijskoga odbora i vidimo se u jesen 2022. na drugoj međunarodnoj znanstvenoj konferenciji o gastarbajterima!

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2023. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS