Prijava
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Posljednji dan terenske nastave u Trstu započeo je predstavljanjem kulturnih projekata hrvatske zajednice. Voditelj zajednice, Damir Murković, na odabranim je projektima studentima pokazao svu raznolikost projekata i specifične izazove koje sa svakim od njih dolaze.
Prvi izazovni projekt koji su pokrenuli i ostvarili kao relativno mlada zajednica početkom 2000-ih bio je uređivanje i tiskanje monografije I Croati di Trieste (Hrvati u Trstu). Monografija sadrži tekstove 26 autora; hrvatskih, slovenskih i talijanskih stručnjaka i znanstvenika o povijesti hrvatske zajednice u Trstu. Pisanje i priprema tekstova trajalo je oko sedam godina, a na samom kraju suočili su se s izazovom tiskanja. Zbog velikih troškova, nisu bili u stanju sami izvesti projekt do kraja, a kako im je bilo stalo da se on završi, financije su tražili od tadašnje hrvatske vlade. Uz njenu pomoć monografija je tiskana i studenti su na poklon dobili jedan primjerak za fakultetsku knjižnicu.
Od ostalih projekata, Murković je istaknuo tribinu o hrvatskom ulasku u Schengen početkom godine, organizaciju koncerta grupe Sudar Percussion iz Hrvatske, nastup renomirane pjevačice Sare Renar, izložbu baletne zbirke poznatog međunarodnog umjetnika hrvatskih korijena Jelka Yureshe te nastup popularnog Lada koji je napunio tršćansko kazalište od 1600 mjesta. Posebno je istaknuo nastup ansambla srednjovjekovne glazbe Dialogos koji je, pod vodstvom Hrvatice Katarine Livljanić izveo glazbu posvećenu Marulićevoj Juditi. Svi se ti projekti organiziraju ponajprije za talijansku publiku kako bi im se predstavila bogata i raznovrsna hrvatska kultura.
Gospođa Marijana Šutić u pauzi između dva dijela programa odvela je studente u kratki obilazak najznačajnijih tršćanskih povijesnih mjesta. Tako su mogli vidjeti zgradu nekadašnjeg hrvatskog narodnog doma koja je danas dio talijanskog sveučilišta, memorijalna mjesta posvećena Židovima stradalima u Trstu, staro rimsko kazalište, najznačajnije tršćanske trgove, sakralne građevine i spomenike poznatim stanovnicima poput Jamesa Joycea.
U poslijepodnevnom dijelu programa studentima se obratio član slovenske zajednice i stranke koja zastupa slovensku manjinu u tršćanskoj narodnoj skupštini Matia Premolin. Govorio je o specifičnim izazovima s kojima se slovenska manjina suočava u ovom globalnom vremenu i kakvim aktivnostima njihova zajednica nastoji taj proces ublažiti.
Program je zatvorila novinarka i glasnogovornica hrvatske manjinske zajednice Cristina Bonadei koja je studentima predstavila najznačajnija kulturna i književna imena, poput pjesnika Umberta Sabe i Itala Sveva, čije je djelovanje između ostaloga oblikovalo kulturni identitet grada Trsta i njegovih stanovnika.
U srdačnom oproštaju studenti su zahvalili voditelju zajednice Murkoviću na organizaciji i vođenju bogatog i raznovrsnog programa zahvaljujući kojemu su se na nezamjenjiv način upoznali s kulturom grada Trsta, povijesti i razvojem hrvatske zajednice u njemu.
Odsjeci
Studiji
Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.
Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb