O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


Objavljeno: 6. 4. 2014. u 19:17
Mladen Tomorad

Naslov epizode: MEKSIČKO-AMERIČKI RAT 1847....

14. rujna 1847. godine na Plaza de Armas u Ciudad de Mexicu ujahali su draguni s isukanim sabljama. Pratili su generala Winfielda Scotta koji je predvodio marš američke vojske do glavnog grada Meksika. Vojvoda od Wellingtona, pobjednik kod Waterlooa, taj je marš nazvao najvećim pothvatom tadašnjeg ratovanja. Dok je general Scott trijumfalno ulazio na Plaza de Armas u mjestu zvanom Guadalupe Hidalgo, meksički i američki predstavnici izrađivali su sporazum prema kojem će Meksiko polovinu svog teritorija morati dati susjedu sa sjevera. Tako će Sjedinjene Američke Države dobiti Kaliforniju, današnje države Novi Meksiko, Arizonu, Utah, i dijelove Colorada i Wyominga. Sve u svemu, Sjedinjene Države povećat će svoj ionako veliki teritorij za četvrtinu. Kako se dogodilo da je Meksiko izgubio polovinu svog teritorija u ratu koji će u povijest ući pod nazivom Meksičko-američki rat, tema je večerašnje Treće povijesti.
Urednik Dario Špelić u studiju razgovara s doc. dr. sc. Mladenom Tomoradom s Hrvatskih studija u Zagrebu, a o ovoj temi govore i prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić, profesorica na Odsjeku za romanistiku, Katedri za hispanske književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stipe Grgas, pročelnik Katedre za američke studije Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu te filmolog prof. dr. sc. Nikica Gilić.
Novinar: Vedran Kursar
Redatelj: Vladimir Kleščić
Urednici: Lada Džidić, Dario Špelić

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS