Savjetovalište

Savjetovalište 

Savjetovalište Fakulteta hrvatskih studija je centar za unaprjeđenje kvalitete života, karijerni razvoj i pružanje podrške. Ono osigurava besplatne i povjerljive usluge. Osnovano je Odlukom Znanstveno-nastavnoga vijeća 8. srpnja 2014.

Preko ove stranice može se zakazati termin, saznati više o grupama podrške, pristupiti resursima za samopomoć i saznati više o sredstvima za krizne situacije.

Svatko ima pravo na zdrav život. Obrazovanje je svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. Fakultet hrvatskih studija stvara socijalne, kulturne, odgojne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život.

Student ima pravo na psihološku, duhovnu i druge oblike savjetodavne potpore vezano uz akademske i osobne poteškoće, karijerno savjetovanje i informiranje, razvoj akademskih i životnih umijeća i vještina, poput komunikacijskih i socijalnih, suočavanja s izvorima stresa, izbora strategije učenja i organizacije vremena, odgovarajuće prilagodbe.

Savjetovanje je dobrovoljan i povjerljiv odnos između korisnika i savjetovatelja. Temelji se na primjeni znanja i vještina u ostvarivanju ciljeva savjetovanja. Obično se provodi tjedno, mjesečno ili prema potrebi.

Savjetodavna djelatnost jedna je od posebnih djelatnosti Fakulteta hrvatskih studija koja obuhvaća pružanje podrške studentima i zaposlenicima u pogledu suočavanja s osobnim poteškoćama, pitanjima osobnoga razvoja i profesionalnim dvojbama, a može uključivati individualni i grupni rad, predavanja, izradbu tekstnih i vizualnih materijala te povezivanje s primjerenijim izvorima podrške u slučaju potrebe.

Voditeljica Savjetovališta Fakulteta hrvatskih studija – Centra za unaprjeđenje kvalitete života, karijerni razvoj i pružanje podrške - Jelena Flego, mag. psych.
Kontakt: savjetovaliste@hrstud.hr


Ured za psihološku podršku i zaštitu mentalnog zdravlja: http://www.unizg.hr/studiji-i-studiranje/podrska-studentima/uzppzmz/

Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri
zainteresiranima pruža usluge cjeloživotnoga profesionalnoga usmjeravanja. Mrežne stranice. Adresa: Središće, Savezne Republike Njemačke 6.

Radi kvalitetnijega svladavanja obrazovnih programa i uspješnije psiho-socijalne prilagodbe studenti Fakulteta hrvatskih studija mogu zatražiti i dobiti psihološko savjetovanje:

  • izravno kod studentske liječnice
  • u Zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
  • u Centru za savjetovanje i podršku studentima Sveučilišta u Zagrebu

Nadležna liječnica Fakulteta

Blaženka Kovačević Petrovski, dr. med.

Blazenka.KovacevicPetrovski@stampar.hr

01/ 6551-554

Avenija Većeslava Holjevca 22, Siget, 10000 Zagreb

Biserka Bokulić, medicinska sestra

Biserka.Bokulic@stampar.hr

Radno vrijeme: parni datumi prije podne od 8 do 13 sati; neparni datumi poslije podne od 13 do 20 sati. Obvezna najava telefonom zbog rada na terenu. Petkom liječnica nije u ambulanti.

Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

Tatjana Petričević Vidović, dr. med., specijalistica školske medicine

Voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu

Studenti trebaju unaprijed dogovoriti termin. Termin je moguće dogovoriti telefonom 01/4696-281 ili e-poštom: savjet-mladi@stampar.hr

Centar za savjetovanje i podršku studentima

Sveučilište u Zagrebu – zgrada Rektorata

Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb

csps@unizg.hr

01/4564-210

Korisne poveznice

Hitni pregledi prema adresi stanovanja

  • Klinički bolnički centar Zagreb, Rebro, Kišpatićeva 12, tel. 01/2333 233 (Sesvete i Maksimir)
  • Klinika za psihijatriju „Vrapče“, Bolnička 32, tel. 01/3780 666 (Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar, Susedgrad i Zaprešić)
  • Klinika za psihijatriju Sveti Ivan, Jankomir 11, tel. 01/3430 000 (Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka)
  • Klinički bolnički centar Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, tel. 01/3787 111 (Črnomerec)

Objavljeno: 11. 10. 2021. u 13:20
Uređeno: 11. 10. 2021. u 13:22
Katarina Jelić

Ako smo sretni, znači li to da smo mentalno zdravi?

Jesmo li mentalno zdravi ako nemamo mentalnih poremećaja?

Gdje je granica zdravlja i bolesti?

Kako se osjećate sada, danas?

Iako se pojmovi mentalno zdravlja i mentalnih poremećaja često isprepliću, radi se su zapravo o dvije odvojene kategorije, a ne o suprotnim polovima iste dimenzije (Keyes, 2002; Suldo i Shaffer, 2008). Svjetska zdravstvena organizacija (SZO, 2004) definira mentalno zdravlje kao stanje blagostanja, stanje u kojem osoba ostvaruje sve svoje potencijale, može se nositi s uobičajenim životnim stresovima, produktivna je i daje svoj doprinos zajednici. Mentalno zdravlje nije odsutnost mentalnih bolesti, već podrazumijeva  pozitivne osjećaje i pozitivno funkcioniranje u životu. Teškoće s održavanjem mentalnoga zdravlja mladih utječu na njihovu sposobnost ostvarivanja razvojnih i osobnih ciljeva vezanih uz obrazovanje, zaposlenje, zdravu separaciju, suradnju, romantične veze i drugo. Unatoč tome, veliki broj djece i mladih odgađa traženje pomoći i podrške za mentalno zdravlje ili uopće ne traži podršku za svoje probleme (Muslić i sur., 2018).

Prema podacima istraživanja, svaka peta mlada osoba ima problema s mentalnim zdravljem, a čak 75% poremećaja dijagnosticira se do 25. godine života.  Podaci međunarodnih istraživanja ukazuju na visoke razine anksioznosti kod studenata, osobito u periodu okolnosti izazvanih pandemijom COVID-19 (npr. Ramon-Arbues i sur., 2020, Franzoi i sur., 2020). Santomauro i suradnici (2021) su utvrdili značajan porast depresivnih simptoma diljem svijeta u samo godinu dana. Njihove zaključke možete poslušati ovdje. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da samo oko 10-15% djece s problemima mentalnoga zdravlja dobije adekvatnu pomoć od nadležnih institucija unutar sustava, dok ih barem jednako toliko treba intenzivnu pomoć, često multidisciplinarnoga tima.

Naše Savjetovalište most je između obrazovanja i zdravstva, a cilj nam je ne izostaviti nikoga kome je u tom smislu potrebna podrška. Obratite nam se s povjerenjem i na vrijeme jer se u zdravlje uvijek isplati uložiti – u ovom slučaju, dovoljno je malo vremena i dobre volje. S povjerenjem dogovorite termin na e-adresu psiholosko.savjetovanje@hrstud.hr  ili  savjetovaliste@hrstud.hr.

Članak je dostupan ovdje. 

Fotografija: Pixabay.com

Izvor:

  1. Franzoi, I. G., Sauta, M. D. i Granieri, A. (2020). State and Trait Anxiety Among University Students: A Moderated Mediation Model of Negative Affectivity, Alexithymia, and Housing Conditions. Frontiers in Psychology. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2020.01255
  2. Keyes, C. L. M. (2002). The Mental Health Continuum: From Languishing to Flourishing in Life. Journal of Health and Social Behavior, 43(2), 207–222. https://doi.org/10.2307/3090197
  3. Muslić, LJ., Markelić, M., Vulić-Prtorić, A., Ivasović, V. i Jovićić-Burić, D. (2018). Zdravstvena pismenost odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/10/Zdravstvena-pismenost_publikacija.pdf
  4. Ramón-Arbués, E., Gea-Caballero, V., Granada-López, J.M., Juárez-Vela, R., Pellicer-García, B. i Antón-Solanas, I. (2020). The Prevalence of Depression, Anxiety and Stress and Their Associated Factors in College Students. International Journal of Environmental Research and Public Health17, 7001.
  5. Santomauro, D. F. i suradnici (2021). Global prevalence and burden of depressive and anxiety disorders in 204 countries and territories in 2020 due to the COVID-19 pandemic. The Lancet, https://doi.org/10.1016/S0140-6736(21)02143-7.
  6. Suldo, S. M. i Shaffer, E. J. (2008). Looking Beyond Psychopathology: The Dual-Factor Model of Mental Health in Youth. School Psychology Review, 37(1), 52-68.  DOI: 10.1080/02796015.2008.12087908
  7. Svjetska zdravstvena organizacija. (2004). Promoting mental health: Concepts, emerging evidence, practice: Summary report.   https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/42940/9241591595.pdf
Popis obavijesti
Repozitorij

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS