O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


Objavljeno: 22. 4. 2024. u 13:41
Administrator

O ovom Zborniku koji je nastao u izdanju Fakulteta hrvatskih studija, govorili su jedni od autora radova, pročelnik Odsjeka za povijest ovog fakulteta Vladimir Šumanović i docent Odsjeka za kroatologiju, rodom Virovitičanin Vlatko Smiljanić.

Kako su tom prigodom istaknuli ovi povijesničari, riječ je o štivu koje u sadržajnom i prostornom smislu analizira hrvatske krajeve u kojima je u razdoblju Drugog svetskog rata i u neposrednom praću obnovom jugoslavenske države uspostavljen komunistički režim.

Komunistički zločini na području bivše Jugoslavije još uvijek su u znatnoj mjeri neistražena tema, a razlog za to su izostanak lustracijskog procesa u državama koje su nastale raspadom Jugoslavije i nedostupnost arhivskog gradiva komunističkih vlasti. Premda je na hrvatskom jeziku objavljeno nekoliko značajnih radova domaćih i stranih autora u kojima se na osnovi relevantnih dokumenata opisuju komunnistički zločini u Hrvatskoj i u ostalim sljednicama bivše Jugoslavije, u tim radovima je prezentiran samo opći presjek zločina, bez detaljnijega uvida u njihove neposredne uzroke i identitet žrtava. Isto tako, u tim radovima nije detaljnije objašnjena organizacijska struktura koja je dovela do zločina, tako da hrvatska javnost još uvijek nije sustavno i cjelovito upoznata s ovom temom.

-Upravo je ovaj Zbornik radova prva knjiga koja u sedam radova koji tematiziraju zločine koje je jugoslavenski komunistički režim počinio tijekom Drugoga svjetskoga rata, kao i u razdoblju poraća, na području hrvatskih povijesnih zemalja, na zorni način govori o toj značajnoj temi. Radovi su pisani na osnovi arhivskih i objavljenih izvora i u njima su opisani hrvatskoj javnosti djelomično ili u nekim slučajevima potpuno nepoznati događaji. S obzirom na sadržaj, radovi se mogu podijeliti na tekstove koji obuhvaćaju teme o kojima je hrvatska javnost imala relativno neodređenu predodžbu, kao što su primjerice poratni zločini na području Zagreba ili ratni i poratni zločini koje je počinila 11. dalmatinska brigada, te na tekstove o čijem sadržaju hrvatska javnost nije znala ništa ili gotovo ništa. Takav je slučaj s poratnim zločinima na području Virovitice ili s masovnim iseljavanjem Poljaka s područja Bosne i Hercegovine – zaključili su tom prigodom predavači te napomenuli da se otkrivanje komunističkih zločina nastavlja i dalje jer u prelomu je knjiga Komunistički zločini 2, a nakon nje će uslijediti i nastavak, Komunistički zločini 3.

Predgovor za ovo zanimljivo i poučno predavanje na kojemu su bili nazočni i zamjenica gradonačelnika Virovitice Vlasta Honjek Golinac te gvardijan Župe svetog Roka u Virovitici Ivica Jagodić, napravile su zamjenica ravnatelja Gradske knjižnice Virovitica Nela Krznarić te djelatnica Dubravka Sabolić.

(www.icv.hr, bs, foto: B. Sokele)

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS